PAPA test

Pregled za rano otkrivanje karcinoma grlića materice obavlja se jednostavnim Papanikolau testom.

PAPA test ili Papanikolau test predstavlja skrining metodu koja se radi u cilju ranog otkrivanja karcinoma grlića materice. Skrining metoda znači da to nije dijagnostički test. Radi se o skrining testu koji otkriva patološke ćelije na grliću materice, koje vremenom mogu prerasti u karcinom.

PAPA test se gotovo uvek radi u kombinaciji sa kolposkopijom. Tačnost dijagnostike kombinovanjem ove dve metode 98%.

PAPA test

Kada je potrebno uraditi PAPA test?

Žene ne bi trebale da čekaju da primete ginekološke simptome da se ispitaju. Optimalna je PAPA kontrola na šest meseci, obavezna jednom godišnje. Prvi PAPA test treba uraditi najkasnije nakon stupanja u seksualne odnose, a zatim jednom godišnje. Posle 65 godine, PAPA test se može raditi i na 5 godina, pod uslovom da je do tada bio normalan.

Ukoliko se nađu neke promene na PAPA brisu, ginekolog će preporučiti dodatne metode dijagnostike (kolposkopija, HPV tipizacija, biopsija…) ili kontrole na 3-6 meseci u izvesnom periodu vremena.

PAPA testom se ne otkrivaju polno prenosive bolesti. Osobama sa aktivnim seksualnim životom se pored ovog testa savetuje da rade testove i za polno prenosive bolesti (STD – sexually transmitted disease).

Žene sa određenim faktorima rizika, kao što su žene koje žive sa HIV virusom, žene sa oslabljenim imunitetom zbog hemoterapije, transplantacije organa i hronične upotrebe steroida bi trebale da rade PAPA test skoro svake godine.

PAPA test

Da li je PAPA test bolan?

Ovaj pregled nije bolan. Ali možete osetiti izvesnu neprijatnost. Možda ćete osetiti bol ili iritaciju, posebno ukoliko je prisutna vaginalna infekcija. Zapamtite da što ste opušteniji, lekar će moći brže da uradi pregled i biće manje neprijatno.

Kako se izvodi PAPA test?

Tradicionalni razmaz sa grlića materice (PAPA test) se danas radi na gotovo isti način, od kada je ovu metodu uveo George Papanicolaou 1958.godine. PAPA test je relativno jednostavna metoda, koja traje nekoliko minuta, i izvodi se u sklopu ginekološkog pregleda.

Neophodno je da pri uzimanju brisa opustite mišiće karlice, čime omogućavate jednostavno i nesmetano stavljanje sterilnog spekuluma i napravi prostor da se lakše dođe do grlića i pravilno uzime bris.

U vaginu se ulazi spekulumom i pomoću štapića i četkice se uzima bris sa prednje i zadnje strane grlića materice i iz kanala grlića materice. Od dobijenog uzorka se pravi citološki razmaz koji se gleda pod mikroskopom.

PAPA test

PAPA liquid test

Papa test na tečnoj podlozi (Liquid based cytology – LBC) je noviji metod za pripremu brisa grlića materice.

Iako je konvencionalni PAPA test izuzetno pouzdan, Nacionalni institut za zdravlje SAD je 1996. godine, na Konferenciji o raku grlića materice, doneo zaključak o potrebi uvođenja novih metoda prikupljanja uzorka, pripreme i analize preparata, kako bi se smanjio broj lažno negativnih rezultata. Kao rezultat ovih napora, nastao je i PAPA test na tečnoj podlozi.

Papa liquid test – Prednosti

Prilikom uzimanja uzoraka, osnovna razlika između LBC i tradicionalnog razmaza je ta što se uzete ćelije sa i iz grlića materice, smeštaju direktno u posudicu sa tečnošću za konzerviranje, umesto što se razmažu po mikroskopskom staklu.

Glavne prednosti novog metoda na tečnoj podlozi, koje su se izdvojile u dosadašnjoj praksi, u odnosu na konvencionalni metod su:

  • LBC procedura zahteva da se četkica kojom se uzima bris ( četkica sa odvojivom glavom) pošalje u laboratoriju u medijumu tečnosti za konzervaciju, tako da su sve ćelije dostupne za dalju pripremu i analizu preparata. U ovim bočicama ćelije mogu da se čuvaju nedeljama, zaštićene su od lomljenja tokom transporta i oštećenja dok ne stignu u laboratoriju.

  • Kroz jedinstveni proces obogaćivanja ćelija, razdvaja se i uklanja krv, sluz i ometajući materijali iz uzorka. Na taj način se prenosi samo diagnostički najrelevantni materijal na slajd. Ovaj proces je smanjio broj lažno negativnih nalaza tj. pomaže da se smanji broj neadekvatnih ili nezadovoljavajućih rezultata.

  • LBC metod uzrokovanja omogućava da se iz istog uzorka mogu uraditi i HPV tipizacija i dodatni DNK testovi. Sa konvencionalnim Papa testom, dodatni molekularni i biomarker testovi nisu mogući.

  • LBC test pokazuje veću pouzdanost od bilo koje druge trenutno dostupne metode. Time se smanjio povratak pacijenta na ponovljeno uzorkovanje.

  • Kao rezultat ovakvog metoda prikupljanja i obogaćivanja uzorka ćelija, rezultat je jasna prezentacija ćelija, čime je povećana detekcija abnormalnih ćelija u odnosu na konvencionalni test. Pri tome detekcija se radi kompjuterizovanim pristupom uz isključivanje subjektivne komponente u citološkoj dijagnostici.

Napomena: 

Preporuka je da razmak između dva uzorkovanja za PAPA test bude 6 nedelja. Prilikom uzorkovanja skidaju ćelije sa i iz grlića materice pa je potrebno vreme da se iste obnove (obavezno navedite kod prijema, ukoliko ste u nedavno radili PAPA test).

Da bi uzeti uzorak brisa bio adekvatan i kvalitetan (što je preduslov za dobijanje validnih laboratorijskih rezultata) veoma je važno da se pravilno pripremite za uzorkovanje.

Kako se pripremiti za PAPA test?

Najbolji period za izvođenje testa je po završetku menstruacije. Izbegavati tuširanje vagine ili primenu vaginalnih lekova, spermicidnih pena, krema ili tableta dva dana pre uzimanja uzorka kako ne bi došlo do izmenjenog nalaza.

Savetuje se da najmanje 24h pre pregleda ne treba imati seksualne odnose. Jutro pred dolazak u laboratoriju, oprati genitalnu regiju blagim sapunom i toplom vodom, i obući čist veš.

Ukoliko ste bili na konkretnoj terapiji pa dolazite na kontrolni pregled, od završetka primene propisane terapije mora da prođe 72h.

Rezultati PAPA testa

PAPA test

Koraci koje slede nakon dobijanja rezultata su ili dodatna testiranja (ako je problem detektovan, radi definitivnog uspostavljanja dijagnoze) ili ponovljeni PAPA test nakon šest meseci do godinu dana (ako problem nije detektovan).

Izbor zavisi od prisustva abnormalnosti, detekcije HPV-a visokog rizika i od prisutnosti bilo kog rizičnog faktora za rak grlića materice. Displazije, premaligne promene na ćelijama epitela grlića materice, mogu se identifikovati Papa testom.

Zašto je bitan PAPA test?

Još od 1928. godine PAPA test je najpouzdanija dijagnostička metoda za praćenje promena na grliću materice. Najčešći zloćudni tumor ženske populacije u svetu, nakon karcinoma dojke, je karcinom grlića materice. U Srbiji godišnje oboli od 1400 do 2200 žena, a umire 500 do 650, po čemu smo među vodećim evropskim zemljama.

Ova jednostvna i brza metoda omogućava ranu dijagnozu i pravovremeno lečenje pretećeg karcinoma grlića materice. Redovnim kontrolisanjem moguće je smanjiti rizik od umiranja i do 90%.

Na učestalost oboljevanja se ne može mnogo uticati, ali na pravovremeno otkrivanje i na odgovarajuće lečenje može. Od ove vrste bolesti ne mora da umre nijedna žena. Uslov je samo otkriti promene na vreme i odmah otići lekaru.

Zapamtite da su promene na grliću dugotrajne, da uglavnom nemaju simptome, da se karcinom razvija sporo, ali sigurno. Da je izlečivost početnih promena, tzv. premalignih stanja, najbolji način da se spreči njihov prelazak u maligna, kada je sve daleko neizvesnije i teže.

Dodatna dijagnostika

Ukoliko žena ima simptome ili nalaze koji bi ukazivali na moguće prisustvo cervikalnog karcinoma, mora da se uradi dijagnostički test – radi isključenja ili potvrde potencijalne dijagnostičke nedoumice. Dijagnostički test najčešće podrazumeva proceduru izvođenja biopsije.

PAPA test

Kolposkopija

Kolposkopija je metoda pregleda vidljivog dela grlića materice pod uveličavajućim aparatom – kolposkopom. Površina grlića se premazuje sirćetnom kiselinom i jodnim Lugolovim rastvorom.

Ovako se mogu videti neke promene koje se ne vide golim okom, a koje ukazuju na promene ćelija grlića materice koje ne spadaju u sasvim normalne nalaze. Kolposkopija u nekim slučajevima ukazuje na mesta sa kojih treba uzeti isečak za analizu – biposija.

Cilj kolposkopije:

  • rano otkrivanje sumnjivih promena na površini grlića materice, koje mogu vremenom ako se ne leče da prerastu u karcinom grlića materice.

  • tačna procena mesta i stepena sumnjivih promena (L-SIL, H-SIL)

  • mogućnost prepoznavanja promena povezanih sa HPV virusom koji se smatra najvažnijim faktorom za nastanak karcinoma grlića materice.

  • prepoznavanje već postojećeg karcinoma grlića materice u početnim ili uznapredovalim stadijumima.

Kolposkopski pregled uz uzimanje PAPA brisa potrebno je raditi jednom godišnje, pod uslovom da je prethodna kontrola bila u granicama normale.

Biopsija

Biopsija je uzimanje isečka sa grlića materice radi patohistološkog pregleda tog dela, da bi se videlo da li postoje neke promene u ćelijama, kog su stepena i na osnovu ovog nalaza se određuje dalji tretman ili praćenje. Radi se ako postoji neka promena na grliću materice koja posle PAPA nalaza i kolposkopije zahteva dalju dijagnostiku.

Ako rezultat biopsije pokaže displaziju, pristupa se daljem praćenju i terapiji. Displazije manjeg stepena najčešće vremenom nestanu, kao i jedan deo displazija većeg stepena. Kod displazija višeg stepena se radi konizacija, odnosno odstranjuje se deo grlića materice.

U retkim slučajevima, ako se displazije ne mogu odstraniti konizacijom, ili se utvrdi da se radi o karcinomu, odstranjuje se materica. Materica se takođe odstranjuje ako displazije višeg stepena (CIN 2 i CIN 3) traju više godina, a žena više nije u reproduktivnom dobu.

Endocervikalna kiretaža

Endocervikalna kiretaža predstavlja uzimanje ćelija iz kanala grlića materice kiretom, da bi se videlo da li postoje promene i u tim ćelijama sluzokože, tj. cilindričnog epitela i žljezdanih ćelija.

Obično se biopsija i endocervikalna kiretaža rade zajedno, nisu bolne i traju kratko, nekoliko minuta.

Loop konizacija

Loop konizacija

Loop konizacija skidanje površnog sloja grlića materice kada na njemu postoje promene i kad ginekolog odredi da to treba uraditi. Ovaj sloj se šalje na PH pregled i predstavlja istovremeno i terapijski i dijagnostički postupak.

HPV tipizacija

HPV tipizacija je uzimanje brisa sa grlića materice da bi se videlo da li postoji infekcija HPV i, ako postoji, koji tip virusa je u pitanju. HPV test se uzima na isti način kao i PAPA test koji se analizira u vodenom rastvoru, i zatim se obrađuje u laboratoriji metodom koja se zove Polimerase Chain Reaction (PCR).

HPV infekcija

Infekcija humanim papiloma virusima je u današnje vreme najčešća seksualno prenosiva infekcija i smatra se da je skoro svaka seksualno aktivna osoba u životu bila zaražena u nekom momentu nekim od tipova HPV, a kod oko 4% će se razviti komplikacije.

HPV infekcija

Tipovi HPV

Postoji oko 100 tipova ovih virusa, a oko 40 vrsta mogu inficirati polne organe. Najveći broj HPV infekcija se dešava u adolescenciji.

Neki tipovi su visoko rizični, a neki su niskorizični. Manifestacije infekcije tipovima 6 i 11 mogu biti šiljate bradavice – kondilomi, a infekcija tipovima 16 i 18 – (i još nekim) može, ako traje duže vreme, a žena nije išla na ginekološke kontrole, da dovede do promena na grliću materice koji vode ka karcinomu grlića materice.

Preko 70% svih karcinoma grlića materice je izazvano tipovima HPV 16 i 18, a u preko 99% svih karcinoma grlića materice nađena je infekcija HPV, nekim od tipova, ali ne znači da će se rak obavezno razviti ako se na brisu nađu ovi tipovi, a reaguje se na vreme. HPV infekcija se može naći i na anusu, u grlu i plućima i izazvati karcinom grlića, vagine, vulve (spoljni polni organi žene), anusa i grla.

Simptomi HPV infekcije

Promene na grliću materice u početku nemaju simptome, ali se mogu uočiti nekim pregledima i zato su potrebne redovne ginekološke kontrole na kojima će ginekolog odrediti da li je potrebno da se radi HPV tipizacija – provera infekcije HPV.

Kako se zaražavamo HPV infekcijom

Ovi virusi se prenose direktnim seksualnim kontaktom, ali su malo otporniji u spoljnoj sredini od drugih virusa, pa se mogu preneti i kožom i rukama u direktnom kontaktu seksualnih partnera i oralnim seksom. Zato kondom nije potpuna zaštita od ove infekcije.

Kondilomi

Kondilomi ili šiljate bradavice su izazvane najčešće tipovima HPV 6 i 11 i nalaze se na spoljnim polnim organima žene – na velikim i malim usnama, na međici, ali se mogu naći i oko anusa, u vagini, na grliću.

HPV vakcine

HPV vakcine

Do sada su razvijene tri vrste HPV vakcina. Dvovalentna, četvorovalentna (dostupne kod nas i u većem delu sveta) i devetovalentna (SAD, zemlje Zapadne Evrope).

Pošto organizam ne stvara dovoljno dobra antitela na ovu infekciju, napravljena je vakcina koja štiti od HPV tipova 6 i 11 (najzarazniji, uzrokuju kondilome) i tipova 16 i 18 (najčešći uzročnici karcinoma). Postoji i zaštita unakrsnom reakcijom od još nekih tipova HPV koji su visokorizični.

Vakcinaciju je najbolje uraditi pre stupanja u seksualne odnose. Već na uzrastu od 12 godina, ali se može izvršiti i kasnije. Vakcina nema štetnih dejstava i daje dobar titar antitela što se prati još od njenog uvođenja, 2006 godine. I vakcinisane osobe ipak moraju ići na redovne kontrole.

Karcinom grlića materice

Karcinom grlića materice predstavlja maligni tumor porekla epitelnih ćelija vaginalnog dela grlića materice ili epitelnih ćelija cervikalnog kanala. Karcinom grlića materice nastaje na donjem delu materice, koji je okrenut prema vagini.

Bolest počinje kada se neke ćelije grlića materice promene i počnu nekontrolisano da se umnožavaju.

Pregled za rano otkrivanje karcinoma grlića materice obavlja se jednostavnim Papanikolau testom.

Karcinom grlića materice je jedan od najčešćih karcinoma kod žena. Karcinom grlića materice je prouzrokovan nekim tipovima Humanog papilomavirusa (HPV). Genitalni HPV se uglavnom prenosi seksualnim kontaktom.

HPV je veoma rasprostranjen. Većina zaraženih HPV-om ozdravi u periodu od 6 do 24 meseci, a da često i ne zna da je bila inficirana. Međutim, imuni sistem nekih žena ne uspeva da se oslobodi HPV-a i rizik za pojavu raka grlića materice je tada povećan.

Potrebno je nekoliko godina da bi promene na grliću materice izazvane virusnom infekcijom koja dugo traje, prerasle u karcinom. Redovni pregledi imaju za cilj da promene na grliću materice pronađu rano. Pre nego što nastane karcinom, onda kada mogu lako da se otklone.

Sa preko 1300 novoobolelih i približno 500 umrlih žena, karcinoma grlića materice drugi je vodeći uzrok obolevanja i četvrti je uzrok umiranja od raka među našom ženskom populacijom.

PAPA test

Prevencija

Zahvaljujući redovnim ginekološkim pregledim i primeni Papanicolau testa u dijagnostici lezija grlića, incidenca karcinoma je naglo opala. Imajući u vidu da je širenje tumora postepeno i da je za progresiju potreban relativno dug vremenski period koji nije praćen simptomima, vrlo je važno na vreme otkriti i ukloniti promene.

Jedina i najbolja prevencija je svakako redovna poseta ginekologu. Budući da se PAPA testom mogu identifikovati promene na grliću pre nego što se pretvore u ćelije invazivnog karcinoma. Kada se premaligne promene otkriju na vreme, adekvatnom terapijom se uspešno može sprečiti rak grlića materice.

NAPOMENA

Sadržaj web sajta ordinacije nije zamena za profesionalni medicinski savet, dijagnozu ili terapiju i nije prilagođen ličnim potrebama pojedinog korisnika. Informacija sadržana na sajtu je predstavljena sa namerom obrazovanja korisnika u pogledu zdravlja i lečenja. Informacije na sajtu ordinacije nisu zamena za lekarski pregled i savete medicinskog osoblja niti su sugestija za određeni program lečenja. Cilj informacija na sajtu je da dopuni vašu informiranost o zdravlju i lečenju. U slučaju zdravstvenog problema obratite se lekaru ili drugom stručnom licu u ovlašćenoj zdravstvenoj ustanovi. Pre primenjivanja bilo kakvog saveta pročitanog na sajtu ordinacije obavezno se posavetujte sa lekarom.