Klimakterijum

Klimakterijum ili prelazni period je postepeno gašenje funkcije jajnika. To je period koji znači prelaz iz perioda kada je žena bila reproduktivno sposobna u period kada to više nije. S obzirom na ranije navedeno, klimakterijum traje 5-10 godina, a obuhvata period perimenopauze, menopauze i postmenopauzni period.

Podela klimakterijuma 

  • Perimenopauza je period pre menopauze, koji traje nekoliko godina, obično 4 – 5. U tom periodu postoji menstrualno krvarenje, ali je neuredno. Menstrualni ciklus može biti duži ili kraći, krvarenje oskudnije ili obilno ili produženo.
  • Menopauza je poslednja menstruacija u životu. Da je nastupila zaključujemo retrogradno, kada je prošlo godinu dana bez krvarenja.
  • Postmenopauza je period posle poslednje menstruacije. Trajanje mu nije tačno određeno. Obično oko godinu dana.

Kada se javlja? 

U našim uslovoma klimakterijum se javlja između 45 – 50 godine. Ima slučajeva da se javi dosta ranije, ali i da počinje posle pedesete godine. Traje nekoliko godina pre poslednje menstruacije, obično 4 – 5 i još izvesno vreme posle toga, obično oko godinu dana.

Neodgovarajuća ishrana, nedovoljna fizička aktivnost i emocionalni stres mogu da pojačaju simptome menopauze. S druge strane, odgovarajuća ishrana ženama pomaže da lakše prebrode period klimaksa i očuvaju zdravlje srca i kostiju, pre svega zbog metaboličkih i endokrinih promena. Svakodnevno konzumiranje više od 2 čaše alkoholnih pića, 4 čaše gaziranih pića ili 2 šoljice kafe povećava rizik za osteoporozu, zbog povećanog izlučivanja kalcijuma mokraćom. Pušenje povećava rizik za osteoporozu za 50%, zato što toksično deluje na osteoblaste i smanjuje nivo estrogena u krvi. Takodje, žene pušači u menopauzu ulaze 1 do dve godine pre u odnosu na nepušače.

Hormonske promene 

U perimenopauzi je povišena vrednost FSH (folikulostimulirajući ili folitropni hormon), LH(luteotropni hormon) je u granicama normale,a estradiol snižen. U postmenopauzi jajnik više ne luči estradiol, ali njega još uvek ima u cirkulaciji i potiče iz masnog tkiva. Jajnici još uvek luče progesteron i androgen. Hormoni u ovom periodu potiču i iz nadbibrežnih žlezda.

Tegobe u klimakterijumu 

U ovom periodu postoje brojne tegobe kod žane. Sa druge strane i neke tegobe koje se jave kod žena između 45 i 50 godina se olako pripisuju klimaksu i zanemaruje se njihovo lečenje.

  • Valunzi su najtipičnija tegoba ovog perioda. Javljaju se kao napadi vrućine, praćeni crvenilom lica vrata i grudi. Nakon tog naleta sledi znojenje.
  • Noćno znojenje je takođe prisutno.
  • Nesanica, osećaj lupanja srca (palpitacije) i neodređene tegobe u grudima.
  • Slabljenje pamćenja, nezainteresovanost, anksioznost (strah bez vidljivog razloga, uznemirenost), depresija, plač.
  • Fizički umor i glavobolja.
  • Smanjenje libida i atrofija polnih organa.
  • Proširenje i tromboza vena.
  • Osteoporoza

Sve ove tegobe ne moraju da budu prisutne. Blagovremenom psihičkom pripremom one mogu znatno da budu ublažene. Kod nekih žena tegobe su izuzetno izražene i remete kvalitet života.

Terapija 

Lečenje ne mora apsolutno da se sprovodi. Primenjuje se ako žena ima izuzetno jake tegobe, a može i u cilju prevencije osteoporoze i kardiovaskularnih bolesti. Hormonska terapija nesme da se sprovodi kod karcinoma dojke i endometrijuma. Oprezno se primenjuje ili se ne savetuje kod infarkta miokarda, tromboze vena, displazija dojki, gojaznoszi, bolesti jetre, diabetesa, cerebrovaskularnih bolesti, hipertenzije i lejomioma materice.

Ishrana 

U ishrani treba povećati unos kalcijuma, vitamina D, K, i B kompleksa. Soja je bogata fitoestrogenima, koji ublažavaju simptome klimakterijuma. Zato azijatkinje, koje u ishrani koriste dosta soje, ali i dosta voća i povrća, izuzetno retko imaju klimakterične tegobe, ako su prisutne nisu naročito teške.

Preventiva

Ženama u periodu klimakterijuma posebno se preporučuje prestanak pušenja i smanjivanje potrošnje alkohola, gaziranih napitaka i kofeina, a povećanje unosa vode na bar 8 čaša dnevno, umerena fizička aktivnost pola h do jednog h najmanje 5 puta nedeljno, kontrola telesne mase i njeno održavanje u prihvatljivim granicama, kao i smanjivanje unosa ukupnih masti ishranom. Od pojave menopauze treba postepeno smanjivati dnevni energetski unos. Najpravilnije je ishranu, pod kontrolom stručnjaka  individulano prilagoditi celokupnom zdravstvenom stanju žene, vrsti posla koji obavlja, navikama i sl.