Ovarijalna insuficijencija

Ovarijalna insuficijencija podrazumeva smanjen kvalitet i rezervu jajnih ćelija, i vrlo je čest uzrok steriliteta kod žena različite starosti. U toku života rezerva jajnih ćelija se drastično menja, daleko su veće rezerve i kvalitet do 30. godine života, i slobodno možemo reći da s godinama kvalitet i kvantitet opadaju.

Uticaj autoimunih bolesti na ovarijalnu rezervu

Prirodno je da se ovarijalna rezerva smanjuje sa godinama pacijentkinje, ali nekada smanjenju doprinose i drugi uzroci kao što je autoimunska bolest (kada organizam napada tkivo ovarijuma oštećujući ih), može biti genetski (u sklopu sindroma fragilni X hromozom, Tarnerov sindrom), metabolički poremećaj, smanjen broj folikula, operacija jajnika u detinjstvu i mladosti, zračenje jajnika pri RTG snimanju, tumori jajnika…

Uticaj estrogena i progesterona

Posledica smanjene funkcije jajnika i ubrzanog propadanja folikula je niska koncentracija estrogena i progesterona ( ženiskih polnih hormona koji se normalno stvaraju u jajnicima) i smanjeno oslobađanje jajnih ćelija ( što dovodi do infertiliteta). Među prvim simptomima koje pacijentkinja primećuje su iregularni menstruacioni ciklusi. Pored iregularnih menstruacija, često se javljaju i simptomi koji se javljaju kod starijih žena u menopauzi, a to su noćno znojenje, tople valunge, suvoća vagine, iritabilnost, bolan seksualan odnos, nizak libido, otežano spavanje.

Zbog smanjene produkcije estrogena, pacijentkinjama preti opasnost od ranijeg nastanka osteoporoze i kardiovaskularnih bolesti koji se češće javljaju kod žena u menopauzi.

Dijagnostika

Ispitivanja koja žena treba da prođe sastoje se od laboratorijskih analiza, u okviru kojih se proverava hormonski profil, a radi se i ultrazvučni pregled. Određivanjem hormonskog statusa, naročito vrednosti E2 (estradiola) i AMH (antimilerian hormon), čije su vrednosti u direktnoj korelaciji sa brojem antralnih folikula u jajniku, odnosno sa ovarijalnom rezervom. Ultrazvučnim pregledom jajnika procenjujemo njihovu aktivnost (AFC broj antralnih folikula), kao i na osnovu same anamneze pacijentkinje- prisustva određenih bolesti, naročito autoimunih procesa, prethodne operacije jajnika, zračenja, rane pojave menopauze u porodici…

Lečenje

Terapeutski pristupi kod prevremene ovarijalne disfunkcije usmereni su na lečenje komplikacija koje mogu nastati usled deficijencije estrogena.

Osobe ženskog pola najčešće se u cilju ostvarivanja trudnoće podvrgavaju estrogenskoj terapiji ili in vivo fertilizaciji. Takođe je preporučeno da ženske osobe koje žele zatrudneti unose dovoljno kalcijuma kao i suplemenata vitamina D u cilju adekvatnog formiranja kostiju kao i zuba.

Detaljniji opis terapeutskog pristupa kod prevremene disfunkcije jajnika uključuju sledeće:

Terapija estrogenom: medicinska procedura koja podrazumeva suplementaciju određenih ženskih hormona (progesteron) u cilju zamene kod afunkcionalnih jajnika (estrogen). Kombinovana primena hormona može usloviti ponovnu pojavu vaginalnog krvarenja, ali neće uspostaviti fiziološku funkciju jajnika. U zavisnosti od starosti ženske osobe kao i sveukupnog zdravstvenog stanja, terapija estrogenom udružena je sa povećanim rizikom za oboljenja srca i krvnih sudova kao i karcinomom dojki.

Kalcijum i suplementi vitamina D: adekvatan unos kalcijuma i vitamina D važni su radi prevencije osteoporoze, stanja koje nastaje usled slabih i krtih kostiju

In vitro fertilizacija: proces koji podrazumeva eliminaciju jajne ćelije iz tela donora u cilju dalje fertilizacije supermom u uslovima spoljašnje sredine, in vitro (u epruveti). Oplođena jajna ćelija se tada plasira u uterus žene. Medikamenti su često preporučeni tokom ovog procesa u cilju kreiranja ravnotežnog stanja hormona radi nastanka trudnoće.