Kontrola trudnoće

Kontrola trudnoće u RAOVIĆ ordinaciji podrazumeva redovno proveravanje vašeg zdravlja i zdravlja vaše bebe tokom 40 nedelja gestacije, uz pomoć najsavremenijih metoda i aparata. Osim toga, sa ciljem da vam donesemo sigurnost tokom trudnoće, okupili smo tim najstručnijih specijalista ginekologije i akušerstva, koji su vam apsolutno posvećeni i uvek dostupni.

Od trenutka kada se na testu za trudnoću pojavi druga crtica, posete ginekologu postaju mnogo češće. U trudnoći je važno raditi osnovne preglede, koji su propisani Nacionalnim vodičem za zdravstvenu zaštitu žena. Njime je, naime, definisano kada se u trudnoći rade pregledi, a samo u posebnim slučajevima lekar određuje dodatne analize.

Trudnoća je jedinstveno iskustvo u životu žene koje je praćeno brojnim promenama u organizmu koje utiču na sve aspekte života žene, pa se sa pravom naziva „drugo stanje“. Pristup trudnoći sa medicinskog aspekta je doživeo revolucionarne promene poslednjih godina. Redovni kontrolni pregledi su neophodni kako bi se na vreme uočili potencijalni problemi.

5 NAJVAŽNIJIH PREGLEDA U TRUDNOĆI

  • Ultrazvučni pregled za utvrđivanje srčane radnje

  • Double/Tripple test ili prenatalna dijagnostika iz krvi

  • Laboratorijski pregledi

  • Fetalna ehokardiografija ili ekspertni pregled

  • CTG pregled sa cervikometrijom

Kontrola trudnoće

Prva poseta ginekologu tokom trudnoće

Prva poseta ginekologu bi trebala da bude jedan do tri meseca pre planirane trudnoće kako biste dobili adekvatne savete i proverili svoje reproduktivno zdravlje kao i opšte zdravstveno stanje. Ipak, većina pacijentkinja uglavnom javi svom lekaru nakon pozitivnog testa na trudnoću.

Kontrola trudnoće počinje od momenta kada saznate da ste ostali u drugom stanju.

Sledeći korak je da izaberete specijalistu koji će kontrolisati vašu trudnoću, sledi definitivna potvrda trudnoće, određivanje starosti  trudnoće kao i datuma porođaja, ali i provera krvnog pritiska trudnice, analiza krvi i urina.

Šta će lekar raditi tokom prve posete?

Obično se prva poseta ginekologu desi između 6. i 8. nedelje trudnoće – naravno, savetujemo da zakažete pregled što je pre moguće nakon što saznate ili posumnjate da ste trudni. Često je prva poseta upravo i najduža tokom trudnoće, jer uključuje upoznavanje između ginekologa i pacijenta, odgovaranje na mnoga pitanja, kao i sprovođenje trudnice kroz sve što će se dešavati u narednim mesecima.

Tokom posete, potrebno je da pomenete bolesti i alergije koje imate, da li ste skoro uzimali neke lekove ili bili bolesni, sve važnije bolesti u porodici, dosadašnje trudnoće i porođaje, njihov tok i ishod.

Na samom početku trudnoće potrebno je da odredite svoju krvnu grupu i Rh faktor. U slučaju da ste Rh negativni, potrebno je redovno kontrolisati antitela. Ukoliko postoji potreba, može se uraditi i pregled majčine krvi na različite infekcije (na primer, toksoplazmozu, rubeolu, citomegalo virus, herpes, što se skraćeno naziva TORCH skrining).

Na početku trudnoće radi se kontrola hormona štitne žlezde , krvna slika , biohemijske analize i analizu urina.

Radi se i  ginekološki pregled sa uzimanjem  briseva  – cervikalni , vaginalni bris , bakterijske vaginoze  i PAPA bris, kao i kolposkopija, (ako ovi pregledi nisu rađeni tokom poslednjih šest meseci).

U pitanju su početne procedure nakon kojih kreću detaljniji pregledi, kao i planiranje devetomesečnih testova i poseta, tokom kojih se rade neke od usluga koje navodimo u nastavku.

Kontrola trudnoće

Obavezne kontrole trudnoće

Planirajte da tokom trudnoće osim prvog pregleda tokom koga se utvrđuje trudnoća, imate još četiri kontrolna pregleda, sa 16, 24, 28 i 32 nedelje. Za sve njih je uglavnom potrebno pripremiti nalaz kompletne krvne slike, mokraće i šećera u krvi.

U zavisnosti od nedelje trudnoće,  proverava se stanje grlića, kontrola  anti D antitela, a sa 28 nedelja uraditi i opterećenje glukozom, da bi se ispitalo stanje vašeg metabolizma ugljenih hidrata.

Sa 36 nedelja treba uraditi HbS Ag – test na žuticu, te nalaze brisa grlića i koprokulturu, a sa lekarom se dogovoriti oko otvaranja porodiljskog bolovanja 28 dana pre verovatnog termina porođaja.

Naravno, ove preporuke o vremenu i sadržaju pregleda važe samo ako se radi o trudnoći niskog rizika i ako se tokom trudnoće ne razviju komplikacije. Ako postoji bilo kakvo odstupanje od normalnog toka ili pogoršanje stanja, potrebno je intenzivirati kontrole i proširiti tim koji kontroliše trudnoću, te uvesti adekvatne laboratorijske kontrole.

Ultrazvuk u trudnoći – Kontrola trudnoće

Ultrazvuk je postao nezamenjiva dijagnostička metoda u trudnoći. Počevši od prvog ultrazvučnog pregleda kojim se potvrđuje ne samo postojanje trudnoće, već i njena lokacija. Pri tome se u prvom redu misli na isključivanje postojanja vanmaterične trudnoće, stanja koje je veoma ozbiljno i koje zahteva hitnu hospitalizaciju.

Osim toga na ultrazvučnom pregledu se mogu otkriti mnoge anomalije, koje mogu iziskivati dalja dijagnostička ispitivanja poput biopsije horionskih čupica ili amniocenteze. Posebna kategorija jeste ekspertni ultrazvučni pregled koji se obavlja od 20-24 nedelje trudnoće.

Sonarna starost trudnoće

Starost trudnoće meri se od prvog dana poslednje menstruacije. Sonarna starost trudnoće, je ona koja se računa prema nalazu sa ultrazvučnog pregleda, a ona se bazira na vrednostima koje se dobijaju na pregledu, a jedna od prvih je dužina CRL, odnosno rastojanje između temena i trtice.

Korišćenje ultrazvuka da bi se procenila starost trudnoće se bazira na činjenici da je u ranoj trudnoći, brzina rasta bebe rapidna i malo je bioloških razlika u veličini. U prvom trimestu, dužina bebe od temena do trtice je tačna u gotovo sedam dana, u odnosu na starost trudnoće koja se računa po poslednjoj menstruaciji.

Posle 13-te nedelje, ova mera CRL postaje manje precizna, i pažnja se prebacuje na obim i večinu glavice, butnu kost i stomačić. Nakon 30-te nedelje, veličina bebe nije od značaja kod procenjivanja starosti trudnoće, jer u ovom poodmaklom stadijumu postoje velike varijacije između velikih i malih beba.

Ponekad, kod žena koje imaju neredovne cikluse, ili neka rana krvarenja u trudnoći, koja usled neočekivanja trudnoće, zamene za menstruaciju, sonarna starost trudnoće je veoma značajna.

Double i tripple test – Kontrola trudnoće

Double test – 12. nedelja trudnoće

U 12-toj nedelji trudnoće na ultrazvučnom pregledu lekar obraća naročitu pažnju na ultrazvučno određivanje debljine vratnog nabora bebe, ali i na prisustvo nosne kosti i analizu protoka kroz ductus venosus (pravilnog funkcionisanja desne polovine srca), maksilofacijalni ugao (ugao između maksile i nosne kosti)…

Kada se nalaz na ultrazvučnom pregledu upotpuni parametrima iz krvi hormonskim markerima free betaHCG i PAPA testom u specijalnom programu za izračunavanje rizika dobija se nalaz koji može govoriti od ukupnog rizika da beba boluje od Daunovog sindroma ili nekih drugih čestih hromozomopatija.

Ovaj važni pregled u 12-oj nedelji nam ne može dati definitivnu procenu da li postoji neka hromozomopatija, ali nas može adekvatno usmeriti ka tome da li treba da se rade još neka ispitivanja. Važna strana ovog testa jeste što na ni na koji način ne ugrožava majku i bebu.

Tripple test

Ukoliko rezultat double testa ukazuje na povećan rizik za neku hromozomopatiju, on se može nadograditi ili tripple testom ili biopsijom horionskih čupica, odnosno amniocentezom.

Ukoliko se lekar odluči za tripple test on se radi između 14-20 nedelje trudnoće. Osim ultrazvučnog nalaza, koji je i u ovom slučaju nezaobilazan deo skrining metode, iz krvi majke se rade još dodatni parametri:

  • AFP , što je protein koji stvara beba
  • hCG, hormon koji stvara posteljica
  • Ue3, vsta estrogena, hormona koji stvaraju zajednički posteljica i beba

Amniocenteza – genetska analiza

Amniocenteza se obično radi između 14 i 20 nedelje trudnoće pod kontrolom UZ. Izvodi se radi analize plodove vode i kulture ćelija i ova analiza je bitna da bi se utvrdilo da li beba ima genetskih ili hromozomskih abnormalnosti, kao što je Daunov sindrom, Tarnerov ili Klinefelterov sindrom.

Ova analiza se takođe vrši da bi se procenila zrelost pluća bebe ukoliko se planira raniji porođaj, takođe da bi se utvrdilo da li je sa plodom sve u redu ukoliko je drugačiji Rh faktor kao i da bi se dijagnostifikovale ili isključile infekcije materice.

Biopsija horionskih čupica

Razlog za ovu dijagnostičku metodu je najčešće da se eventualni poremećaji otkriju znatno ranije, brže i jednostavnije uz gotovo isti rizik za dalji tok trudnoće.

Biopsija horionskih čupica se izvodi u periodu od 8-12 nedelje trudnoće. Pre intervencije ultrasonografski se proveri veličina embriona, srčana akcija i pokreti.

Indikacije su – kariotipizacija, metabolički poremećaji, fetalne infekcije (rubella), analize fetalne DNK.
Detekcija pola može biti medicinski značajna radi otkrivanja bolesti vezanih za pol (hemofilije , distrofije, poremećaji imuniteta i metabolička oboljenja.

Biopsija placente – CNS

CNS je uzimanje i analiza uzorka bebine posteljice, čime se utvrđuje da li fetus ima određene abnormalnosti. Ovaj test se još naziva i placentocenteza. CNS se najčešće obavlja između 10 i 12 nedelje trudnoće.

Neposredno pre ovog testa potrebno je uraditi detaljan UZ, da bi se tačno znali starost bebe i položaj placente. Postupak se obavlja na dva načina – kroz stomak ili ređe – transvaginalno.

Fetalna ehokardiografija – Kontrola trudnoće

Drugi veliki i svakako jedan od najznačajnih pregleda u trudnoći se radi između 20.-24. nedelje trudnoće. Ni ovaj, kao ni jedan ultrazvučni pregled ne povećava rizik po trudnoću niti na bilo koji način može narušiti zdravlje majke i bebe.

Suština ovog pregleda je da se po tačno utvrđenom redosledu pregledaju jedan po jedan sistem organa bebe, da se procenjuje njihova anatomija i da se naprave adekvatne slike koje će takav nalaz i dokumentovati.

Kako izgleda fetalna ehokardiografija

Ovaj deo pregleda predstavlja izuzetno deljatnu procenu zdravlja bebinog srca. Tokom ovog pregleda lekar posmatra srčane strukture – pretkomore, komore, velike krvne sudove srca, pregrade unutar srca, položaj srca unutar grudnog koša, njegovu veličinu.

Ponekad rutinski ultrazvuk u trudnoći otkrije abnormalan fetalni ritam srca, fetalnu srčanu abnormalnost ili abnormalnost još jednog velikog sistema organa. Ako je otkrivena jedna od tih abnormalnosti ili drugi faktor rizika, vaš lekar može da preporučiti fetalnu ehokardiografiju. Trudnice koje imaju povećan rizik od rađanja beba sa urođenim bolestima srca, ili koje u anamnezi imaju srčane mane, bi trebalo da imaju detaljan fetalni ehokardiogram koji izvodi lekar posebno obučen za fetalnu srčanu evaluaciju.

U toku pregleda lekar će obratiti naročitu pažnju na:

  • glavicu i mozak
  • lice
  • grudni koš, sa naročitim osvrtom na građu srca i krvotok (fetalna ehokardiografija)
  • trbuh i organe trbušne duplje
  • ruke, noge, prstiće
  • količina plodove vode
  • pupčanik

Količina medicinskih informacija koju ovaj pregled pruža je od velikog dijagnostičkog značaja, i sa medicinske strane nemoguće je dovoljno istaći značaj ovog pregleda. Međutim, ovaj pregled na poseban način zbližava majku i njeno nerođeno dete. Budući roditelji su u prilici da budu svedoci intenzivnog emotivnog života bebe mesecima pre rođenja (pokreti bebe, smeh, mrštenje, plač, treptanje, češkanje, sisanje prstića itd.).

CTG u trudnoći – Kontrola trudnoće

Kardiotokografija (CTG) predstavlja analizu srčanog rada bebe i materičnih kontrakcija majke, i ona predstavlja metodu koja je najčešći i najrasprostranjeniji metod za procenu stanja bebe u III trimestru trudnoće.

Jedan od najbitnijih aspekata savremene perinatologije i odgovornog vođenja trdunoće jeste procena kondicije bebe, koja se upravo može zaključiti na osnovu ovog testa.

CTG nam daje kvalitetan uvid u stanje bebe u materici, analizom njenog pulsa, njegove varijabilnosti, kao i određenih fenomena kao što su usporavanje ili ubrzanje ritma.  Iako sve ovo deluje prilično jednostavno, tumačenje CTG-a to nimalo nije.

Konačan uvid u bebino stanje formira na osnovu kombinacije nekoliko pregleda koje koristimo, a od kojih su najpouzdaniji brojanje pokreta ploda u određenom vremenskom periodu od strane majke, kao razni ultrazvučni pokazatelji poput količine plodove vode, pokreta bebe, disanja, analize protoka krvi kroz pupčanik i druge krvne sudove upotrebom Color Dopler ultrazvučne tehnologije.

Serklaž

Serklaž je intervencija koja se primenjuje kad se javi cervikalna inkompetencija tokom trudnoće kako ne bi došlo do spontanog pobačaja ili preranog porođaja. Ovom operacijom se jakim šavovima zatvara grlić materice. Šavovi se uklanjaju onog trenutka kada više ne postoji opasnost od spontanog pobačaja, a najčešće je to pred porođaj.

NAPOMENA

Sadržaj web sajta ordinacije nije zamena za profesionalni medicinski savet, dijagnozu ili terapiju i nije prilagođen ličnim potrebama pojedinog korisnika. Informacija sadržana na sajtu je predstavljena sa namerom obrazovanja korisnika u pogledu zdravlja i lečenja. Informacije na sajtu ordinacije nisu zamena za lekarski pregled i savete medicinskog osoblja niti su sugestija za određeni program lečenja. Cilj informacija na sajtu je da dopuni vašu informiranost o zdravlju i lečenju. U slučaju zdravstvenog problema obratite se lekaru ili drugom stručnom licu u ovlašćenoj zdravstvenoj ustanovi. Pre primenjivanja bilo kakvog saveta pročitanog na sajtu ordinacije obavezno se posavetujte sa lekarom.