Gestacijski dijabetes se javlja kao jedna od komplikacija u trudnoći. Kod trudnice sa šećernom bolesti je prisutan visok nivo šećera u krvi, a javlja se kao posledica nedovoljnog lučenja insulina, hormona koji reguliše nivo šećera u organizmu trudnice. Dijabetes u trudnoći nastaje u bilo kojem periodu trudnoće, nestaje šest nedelja nakon porođaja i nije insulin zavisan.

Utvrđivanje da li se pojavila šećerna bolest u trudnoći vrši se primenom testa opterećenja glukozom, tzv. GTT test (glukoza tolerans test), koji možete uraditi u laboratoriji naše ordinacije na jednostavan i brz način. Postupak je sledeći: trudnici se najpre daje 50 g šećera (automatski izaziva povećanje nivoa glukoze u krvi), a nakon toga, svakih pola sata se određuje nivo šećera u krvi. Ukoliko se nakon dva sata povišeni nivo glukoze ne vrati na normalu, to je znak da se radi o gestacijskom dijabetesu, odnosno poremećaju metabolizma ugljenih hidrata (šećera). Tada je neophodno da se odmah preuzmu ozbiljne mere u terapiji i kontroli trudnoće.

Jedna od najboljih mera je regulisanje ishrane tokom trudnoće. Uostalom, zdrave navike u ishrani su najbolji put za prevenciju i kontrolu, ne samo dijabetesa, već i drugih poremećaja koji se mogu javiti tokom trudnoće. Većini žena koje imaju dijabetes u trudnoći, savetujemo da se pridržavaju jednostavnim pravilima ishrane, i time umanje štetan uticaj ovog poremećaja:

Trudnici sa dijabetesom svakodnevno su potrebna tri glavna obroka i lagani obrok pre spavanja.

Neophodno je da pauze između obroka ne budu duže od pet sati, jer se u suprotnom proizvode ketoni kao nuspojava razgradnje, koji mogu da budu štetni za bebu.

Šećer u krvi će se lakše normalizovati ukoliko su obroci češći, a manji. Mnogo je verovatnije da će višak šećera u krvi biti rezultat viška kalorija unetih tokom velikog obroka, nego ako se kalorije raspodele tokom dana.

U slučaju da su trudnici neophodne insulinske injekcije, vreme obroka i količina moraju da budu približno isti svakog dana.

Ne treba preskakati obroke i užine, jer će to dovesti do hipoglikemije (smanjenog šećera u krvi) – što je štetno za bebu, a kod trudnica može uzrokovati razdražljivost, drhtavicu, glavobolju.

Oko 10-20% kalorija treba da potiče iz proteina (meso, živina, riba, mahunarke), manje od 30% kalorija iz masti, a ostatak iz ugljenih hidrata (hleb, cerealije, pasta, pirinač, voće, povrće). Takođe, bitno je unositi uvek ugljene hidrate uz proteine, jer će energija duže trajati na taj način.

Žene koje imaju gestacioni dijabetes su sklone padu nivoa šećera u krvi tokom noći. Međutim, ovo može da se spreči ukoliko se pre spavanja uzme laki obrok koji obezbeđuje proteine i kompleksne ugljene hidrate. Ugljeni hidrati će stabilizovati šećer u krvi u prvim noćnim satima, dok će proteini delovati kao dugoročni stabilizatori. Ako ovaj obrok izaziva gorušicu, izbegavajte da bude obilan i spavajte na jastuku.

Izbegavajte masno meso, prženu hranu, sosove, beli hleb i pecivo.